Božo Benić, predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik – Vrijednosti naše modernističke arhitekture trebamo promicati zajedno

0

Poziv da budem gost urednik u novom broju Glasa Grada dočekala me tijekom ponovnog iščitavanja knjige “Dobrović in Dubrovnik” autora Ivanišina, Thalera i Blagojević. Bio je to dan nakon predavanja u Galeriji Dulčić Masle Pulitika, a na kojemu su ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje DNŽ Marina Oreb i magistrica dizajna Nora Mojaš kroz prizmu dubrovačkog opusa arhitekta Nikole Dobrovića govorile o značaju modernističke baštine na području Dubrovnika, kao i nužnosti njezine potpunije znanstvene valorizacije i integralne zaštite. Zato ću ovim putem zapisati neke misli i zaključke s tog izrazito poticajnog skupa

Nikola Dobrović je tijekom svoga života iskazao nepokolebljivu privrženost modernom pokretu, što će do posebnog izražaja doći tridesetih godina 20. stoljeća kroz seriju projekata za imućne dubrovačke građanske obitelji progresivnih pogleda. Dobrovićev stručni angažman na našem području pritom je uvelike bio povezan s djelovanjem Koste Strajnića, istaknutog promicatelja moderne arhitekture, koja je u povijesnim dalmatinskim urbanim ambijentima nastojala eliminirati kamen i koja je dosljedno novim načelima gradnje zagovarala uporabu armiranog betona i žbuke. Tu ideju ponajbolje svjedoči Grand hotel na Lopudu, amblematsko Dobrovićevo djelo izgrađeno u funkcionalističko-konstruktivističkom stilu, na osnovu čega je, između ostalog, svojedobno i uvršteno na listu zaštićenih spomenika kulture.

Međutim, od 1983. Grand hotel nije u uporabi. Grad Dubrovnik ga je zato 2003. otkupio od dotadašnjih vlasnika po pravu prvokupa, da bi ga dvije godine kasnije prodao domaćem investitoru Atlantskoj plovidbi, koja ga je planirala obnoviti i rekonstruirati u smještajni objekt visoke kategorije. No, od svega toga na kraju nije bilo ništa. Gospodarska kriza 2011. zaustavila je sve nebrodarske investicije Atlantske plovidbe, koja ga je nakon odbijenice Grada i Županije za kupnju po pravu prvokupa prodala Anker Grupi, vlasniku obližnje Lafodije. Otada pa sve do danas hotel je ogoljen do konstrukcije, a pod utjecajem atmosferilija svakim danom sve više propada. Zbog svega toga je vrlo važno podsjetiti i javnost i nadležne službe, a posebice investitora na Dobrovićev lik i djelo, ne bi li se barem kada je u pitanju ovo vrijedno modernističko ostvarenje što prije poduzele odgovarajuće mjere.

Djelovanje Nikole Dobrovića u Dubrovniku potvrđuje internacionalizaciju arhitektonskih praksi, te simbolizira ulazak jedne provincijske sredine opterećene tradicijom u modernost. Sva djela iz Dobrovićeva dubrovačkog opusa odražavaju nova arhitektonska načela i tehničke značajke vremena, te predstavljaju baštinu 20. stoljeća koju je potrebno integralno zaštiti kao doprinos razvoju arhitekture na našim prostorima. Oreb je stoga istaknula kako bi nakon toga hitno trebalo pripremiti konzervatorski plan zaštite njegovih djela kako bi se mogla provesti obnova ili rekonstrukcija ako u međuvremenu do takvih zahtjeva dođe. Pritom je naglasila kako je konzervatorsku zaštitu potrebno kombinirati s redovitim održavanjem, što podrazumijeva uključivanje stanovnika, javnih udruga i stručne javnosti. Daljnji bi rad pak trebao biti zajedničko brendiranje putem turističkih, specijalističkih i edukacijskih obilazaka uz popratni pregled slojevitosti arhitektonskih stilova na dubrovačkom području. Društvo arhitekata Dubrovnik organizacijom ovakvih i sličnih događanja nastoji upravo u tom smjeru djelovati, zbog čega sve vas, dragi čitatelji, pozivam da se i dalje odazivate pozivima na naša predavanja kako bismo u budućnosti zajedno mogli još više i bolje raditi na razvijanju i afirmiranju dubrovačke i hrvatske arhitekture, urbanizma i kulture prostora.

 

Komentari

Komentari

Share.

About Author

Comments are closed.