Miljenko Ljubić, dr. med., specijalist epidemiologije – voditelj službe; U Dubrovniku i okolici je najmanja procijepljenost

0

U Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije – Službi za epidemiologiju, doznali smo kako su zadovoljni proteklom godinom, koje su im glavne obaveze, ali i kako se zaštiti od gripe koja je u punom jeku. Potražili smo i odgovor na pitanje je li istina da je u Dubrovniku najmanja procijepljenost djece – sve navedeno  nam je u razgovoru pojasnio voditelj službe za epidomiologiju Miljenko Ljubić.

Razgovarao: Mato Čupić

Tek smo zakoračili u 2018. godinu, jeste li zadovoljni poslovanjem Zavoda u prošloj godini?

Kao djelatnik Zavoda, koji ne sudjeluje u procesu upravljanja, mogu reći samo kako je poslovanje Zavoda do sada uspješno. Zavod omogućava svim zainteresiranim djelatnicima dodatno usavršavanje, posjete seminarima, kongresima, nabavu potrebne opreme za rad, a i financijska primanju su zagarantirana i na vrijeme.

Koji su problemi s kojima se županijski ZZJZ najčešće susreće u radu?

Specifična prostorna rasprostranjenost županije (otoci, velika kopnena udaljenost, nepovezanost teritorija) predstavlja veliki problem u radu Zavoda. Zahvaljujući organizaciji Zavoda, formiranjem Odjela i ispostava pojedinih službi u više mjesta u županiji, ta prostorna prepreka nastoji se što više umanjiti. Tako konkretno naša Služba za epidemiologiju ima svoje Odjele za epidemiologiju, osim u Dubrovniku i u Korčuli, Pločama i Metkoviću. Slično je i s ostalim Službama u Zavodu.

Je li i u Zavodu vlada problem nedostatka radne snage kao i u ostalim medicinskim strukama?

Za sada pitanje stručnog kadra u Službi za epidemiologiji možemo reći je zadovoljavajuće, ali već moramo misliti na budućnost jer većina nas liječnika u skoroj budućnosti odlazi u mirovinu. U tom cilju već imamo jednu specijalizanticu iz epidemiologije za Korčulu, ali u dogledno vrijeme biti će potreba epidemiologa i za ostale dijelove županije. Nešto slično se događa i u ostalim službama Zavoda, gdje se također ukazuje potreba za novim kadrovima zbog skorog odlaska u mirovinu liječnika specijalista.

Kojim se sve djelatnostima bavi Služba za epidemiologiju?

Osim već navedenog nadzora nad osobama koje sudjeluju u procesu proizvodnje i prometa namirnica, Služba za epidemiologiju kontinuirano prati i analizira kretanje zaraznih bolesti te predlaže i provodi mjere za njihovo sprječavanje i suzbijanje. Obavljamo zdravstveni nadzor osoba koje dolaze iz zemalja u kojima postoji rizik od opasnih zaraznih bolesti (npr. kolera, malarija, žuta groznica, ebola i dr.). Obavljamo epidemiološki nadzor nad objektima za proizvodnju i promet hrane, što obuhvaća utvrđivanje epidemiološkog stanja u objektima, uzimanje uzoraka hrane i briseva s opreme, radnih površina i ruku zaposlenih, te davanje mišljenja. Epidemiološke nadzore provodimo i  nad objektima za vodoopskrbu, ustanovama za odgoj i obrazovanje, objektima za kolektivni smještaj, turističkim objektima te zdravstvenim objektima.

Služba distribuira cjepiva prema nacionalnom Programu obveznog cijepljenja, pruža stručnu pomoć svim cjepiteljima na području Županije, nadzire provođenje obveznog programa cijepljenja, te izrađuje izvješća o provedenom cijepljenju. Provodi  i druga cijepljenja, kao što je cijepljenje protiv žute groznice, hepatitisa B, pneumokoka, gripe i dr., a daju se pomorcima i putnicima koji putuju u strane zemlje, zdravstvenim radnicima, te ostalima po potrebi.  Obavljamo zaštitu od bjesnoće nakon ugriza životinje, te preventivno cijepimo veterinare, lovočuvare i druge koji su izloženi riziku bjesnoće.

Kontinuirano se provodi zdravstveni odgoj osoba koje na svojim radnim mjestima dolaze u dodir s hranom (tzv. tečaj higijenskog minimuma), kao i druge edukacije u cilju zdravstvenog prosvjećivanja pučanstva.

Provodimo  nadzor nad uklanjanjem otpadnih tvari, otpadnih voda, nadzor nad plažama i bazenima. Obavljamo stručni nadzor nad provođenjem mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Surađujemo s inspekcijskim službama: sanitarnim, veterinarskim i drugim inspekcijama u svrhu procjene epidemioloških rizika za pojedina područja i osobe. Od rujna 2005. g. u Službiza epidemiologiju djeluje i HIV savjetovalište u Dubrovniku koje pruža usluge savjetovanja i testiranja na HIV, hepatitise B i C, te sifilis svim žiteljima županije. Usluge savjetovališta su besplatne, dobrovoljne i anonimne.

Trenutno vlada virus gripe, najave nisu optimistične. Kako se zaštititi ako se nismo cijepili?

Epidemija gripe je tek na početku ove sezone. Za sada najveći broj bilježimo u dolini Neretve, ali uskoro se očekuje veći broj oboljelih i u cijeloj županiji. Koliki će broj oboljelih biti teško je prognozirati, jer je gripa nepredvidiva bolest. Obično se broj prijava u županiji kretao od tisuću do dvije tisuće oboljelih, uz opasku kako je stvarni broj i do četverostruko veći. Ali zabilježene su i sezone ispod stotinu oboljelih. Kao i svake godine Zavod poziva kako je najbolja prevencija protiv gripe cijepljenje, i veseli nas što se ove godine zaustavio trend smanjenja cijepljenja, te smo ove godine cijepili gotovo tisuću osoba više nego prošle godine, oko 6000. To je još uvijek relativno mali broj uzmemo li u obzir kako smo prije 10-15 godina cijepili protiv gripe i 15 000 osoba. Uz cijepljenje svakako u borbi protiv gripe dobro je što više unositi hranom dovoljno vitamina u naš organizam, boraviti na svježem zraku, baviti se tjelesnim aktivnostima, izbjegavati zatvorene prostore i gužve, pokušati izbjegavati bliske kontakte s bolesnim ljudima, redovito prati ruke sapunom i vodom, posebno nakon kašljanja i kihanja, mogu se koristiti i dezinficijensi na bazi alkohola, prekriti nos i usta maramicom u slučaju kašljanja ili kihanja, baciti maramicu u smeće poslije korištenja, piti što više tekućine i pokušati održati kontrolu nad stresom.

Na globalnoj razini problem su i antibiotici koji su sve manje učinkoviti. Kakvo je stanje u Hrvatskoj sa rezistentnosti bakterija?

Kao epidemiolog nisam dovoljno kompetentan da govorim o ovom pitanju. Svakako o ovome bolje znaju mikrobiolozi i neki kliničari. Ipak opće poznata je činjenica o sve većoj uporabi antibiotika i kada je to potrebno i kada ne. Rezultat toga je pojava mikrobiološke rezistencije na antibiotike koja predstavlja veliku prijetnju javnome zdravlju. Osim u humanoj medicini antibiotici se danas sve više koriste (opravdano i neopravdano) kod životinja te se mogu naći i u namirnicama životinjskog porijekla, što također može utjecati na zdravlje ljudi.

Kako će izgledati ovaj problem za desetak godina – hoće li bakterije postati potpuno otporne na sadašnje antibiotike?

Ako se ozbiljno ne pristupi ovom problemu i nešto se ne poduzme, prema nekim predviđanjima rezistencija na antibiotike bi do 2050. godine mogla postati vodeći uzrok smrtnosti diljem svijeta. Svakako na rješavanju ovoga problema velika je odgovornost zdravstvenih službi i farmaceutske industrije.

Jesu li novi antibiotici na vidiku?

Na razvoju novih antibiotikaiborbi protiv širenja rezistencije na antibiotike ključnu ulogu imaju znanstvena istraživanja kojima se otkrivaju novi mehanizmi rezistencije i mogućnosti njihovog nadvladavanja i kontrole. Neki rezultati su već vidljivi, a neke ćemo još čekati.

Ne možemo preskočiti ni epidemije bolesti kao što su ospice?

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) predstavila cilj eliminacije autohtonih ospica u Europi 2015 god. to nije uspjelo i epidemija ospica, osim trenutno u Srbiji, su prisutne i u zemljama EU (Italija, Njemačka, Portugal, Rumunjska) kao rezultat pada cjepnog obuhvata protiv morbila. Razloge za to može se tražiti i u zabrinutosti roditelja i strahu za zdravlje svoje djece želeći im sve najbolje, ali i sveprisutnim suvremenim medijima (internet, portali, forumi) koji sve više postaju osnovni izvor informacija kojima se vjeruje i donose se mišljenja i stavovi o opravdanosti ili neopravdanosti cijepljenja.

Dubrovnik je grad s najmanjoj procjepljenosti u Hrvatskoj?

Istina najmanja procijepljenost protiv morbila(ospica), parotitisa (zaušnjaka) i rubeole  (crvenke) male djece je najmanja u Dubrovniku i okolici, dok je u nekim mjestima u županiji (Metković) zadovoljavajuća. Nešto bolja procijepljenost protiv ovih bolesti u Dubrovniku je prilikom upisa u osnovnu školu, ali još uvijek ispod propisanog obuhvata (95%). Zašto se ovo dogaža u Dubrovniku ne može se objasniti, slično je i u Splitu. Ne može se generalizirati kako veći gradovi u RH imaju manju procijepljenost.

Koliko su cjepiva stvarno opasna i ima li razloga za strah?

Za ništa ne možemo reći kako je apsolutno bezopasno pa tako i za cjepiva, lijekove, medicinske zahvate. Vrlo je važno kod njihove primjene istaknuti kako je korist uvijek veća od štete. Što je to kod cijepljenja? Posljedice cijepljenja u vidu nus pojave vrlo su rijetke i uglavnom bezopasne, a javljaju se u vidu lokalne boli, osjetljivosti, crvenila, otoka ili kratkotrajne povišene tjelesne temperature. Ima i onih težih, no one su iznimno rijetke. Bolesti protiv kojih se cijepimo, kao posljedice necijepljenja mogu biti vrlo ozbiljne bolesti sa komplikacijama, invaliditetom i čak sa smrtnim ishodom. Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije kontinuirano radi na širenju istine o cijepljenju putem javnih nastupa, izdavanja tiskanih materijala (brošura), web stranica Zavoda i medijske promidžbe. Strah roditelja najbolje će se ukloniti ukoliko imaju provjerenu informaciju iz pouzdanih i stručnih izvora o cjepljenju.

Kako među svim bolestima i sve manje učinkovitim lijekovima ostati zdrav?

Ne bih želio dijeliti ovakav negativan pristup koji je sve više prisutan u javnom prostoru. Možda je to dio nekoga općeg nepovjerenja koje vlada prema svemu (politici, školstvu, znanosti,zdravstvu, etici i dr). Medicina je svakim danom na sve višem nivou, javljaju se novi sofisticirani lijekovi, cjepiva, tehnike. Svakako u tom razvoju velika pozornost se posvećuje i razvoju novih cjepiva (cjepiva protiv HIV-a, hepatitisa C i nekih malignih bolesti kod kojih se utvrdilo da mogu nastati zarazom). Koristi od toga su višestruke kako danas tako i za zdravlje novih pokoljenja.

 

Komentari

Komentari

Share.

About Author

Comments are closed.