Mirjana Kaznačić, ravnateljica O.Š. Lapad – Kamo ide poučavanje

0

Naslovna misao nije retoričko, još manje je klasično pitanje, ona je opis trenutka u kojem živimo, nositelj kojeg je imenica raskrižje. Zahtjevno je, ali bi trebalo biti i izazovno ići ruku pod ruku, ne samo s mijenom koja jest vječna, već i mijenama koje su neprestane i teško sustižne. Odgovor na ovo zahtjevno vrijeme je tu, pred nama,samo  ga   treba   željeti   prihvatiti  i   razumjeti.  Naši   pretci   znali su  ući   u   koštac  s izazovima, koji su u njihovo vrijeme njima bili podjednako teški i složeni kao i nama naši danas. Ostavili su nam u naslijeđe sve vremensku mudrost da treba naći sklad,mjeru u svemu, što, naravno, nije uvijek lako, ali vrijeme je da joj krenemo ususret,svi. Svojom učiteljskom obvezom držim,  ne samo prenositi učenicima potrebito znanje  i   odgojne   vrijednosti,   već  o   odgojno-obrazovnom   sustavu   i  razmišljati,  te doprinijeti njegovom usavršavanju i prilagođavanju živućem trenutku. Velikim zadovoljstvom ispunilo me sudjelovanje na Međunarodnom susretu ravnatelja tema kojeg je bila  moja naslovna misao. Tijekom trodnevnog razmišljanja i argumentiranog raspravljanja o tome kamo ide poučavanje, spoznala sam da nam je problematika   svima   podjednaka,   s   tim   da   su   neke,   novčano   bogatije   europske zemlje,  puno   ranije   krenule   u  odgojno-obrazovne   reforme   koje  se   nama   upravo događaju,   pa   nam   je   njihovo   iskustvo   dragocjeno   i   pomaže   nam,   da   mi,   koji„kasnimo“ možemo zahvaljujući, baš tom njihovom iskustvu, izbjeći ono što nije bilo dobro. Dva dana živom riječju, uz doziranu primjenu e-pomagala nudili smo jedni drugima različita iskustvena rješenja te zaključili: Treba pronaći sklad, mjeru između klasično-tradicionalnog i suvremenog  e-poučavanja. Logično je slijedilo pitanje kako ovako „jednostavan“ zaključak pretvoriti u stvarnost učionice. Učiteljska volja jača je od uočenoga problema pa smo se dogovorili da ćemo se za pet godina okupiti u Estoniji kako bismo analizirali učinjeno.Omjer klasično-tradicionalnog i e-poučavanja trebao bi, po mišljenju kompetentnih pedagoških stručnjaka, biti 70 prema 30% u korist klasično-tradicionalnog.   S   obzirom   na   iskustvo   našli   smo   se   na   dvjema stranama:   jedni   se   žele   vratiti   s   puta   u   kojem   se   e-poučavanje     više   od   70%primjenjuje, a drugi su na putu prema e-školi u kojoj bi e-poučavanje bilo dominantno (bitno je pripomenuti da se skup održao prije 3 godine). Držić nas je davno poučio da„moramo bit vjertuozi „i da se „brjemenu valja akomodavat“, dakle „mudri ima luđeg podnijet“ (Marin Držić)  što oće rijet mudrošću nadvladati sve ono što mislimo da nije dobro kako nam se sklad ne bi rastočio. Primjerom kazano, e-lektira prihvatljiva je kao pomoćni – jedan od oblika čitanja, ali knjigu u ruci i na komončinu ne može i ne smije zamijeniti. Svladavanje novog gradiva uz živu riječ i učiteljevom rukom ispisanu školsku   ploču   dokazano   više   dopire   do   učenika,   razvija   komunikaciju,   uključuje učenika   u   rad,   razvija   njegovu   kombinatoriku,   sposobnost   komunikacije   i ine funkcionalne sposobnosti. E-dnevnici i imenici dobrodošli su, ali ne smiju otuđiti živu komunikaciju učitelj-učenik-roditelj, jer e-dnevnik ne može roditelju objasniti zašto je nešto 3 a ne 4, ili što treba učiniti da ocjena nedovoljan postane pozitivna, kao  što ni

zabilješka o učenikovom neprihvatljivom vladanju ne može objasniti kako pozitivno utjecati na učenika. Robotika, STEM revolucija  projektiranja  ne smiju  biti jedini oblici kreativnosti već dodatni. Poučavanje mora biti usmjereno na uočavanje i rješavanje problema, natrajno znanje,   a   ne   na  opći uspjeh  5.00   koji   je   već odavno  postao   traumatičan učenicima,   učiteljima   i   roditeljima.   Reformirano   školstvo   mora   pružati   jednake mogućnosti za sve učenike. Jednostavno kazano ne smijemo uistinu dopustiti da nam se sklad poučavanja rastoči i da se brjemenu akomodavamo tako da sve što je novo prihvatimo kao djeca koja se nađu pred šarenim izlogom izazova. Svoj učiteljski rad odvazda temeljim na ovim načelima koja su, po meni, svevremenska:

Sretan postaje onaj čovjek koji je imao dobrog učitelja.

Učitelji otvaraju vrata znanja i odgoja svojim učenicima, ali oni moraju sami proći kroz njih.

Djeca koja čitaju postaju misleći ljudi.

Nema tako bogate države koja može platiti dobrog učitelja. (Stjepan Radić, prvi hrvatski ministar prosvjete)

Za   ostvarenje   mojih  četiriju   učiteljskih   načela   neophodno   je   vratiti   uzajamno povjerenje   i   ponovno   spojiti   u   pedagoški   trokut   učitelje-učenike-roditelje. Neprihvatljivo je da se često stvara dojam da smo na suprotnim stranama. Treba novčano   poduprijeti   neophodne   promjene   u   školskom   sustavu   u   suglasju   s vrednotama koje baštinimo u našem sustavu školstva, prihvatiti i izazove i metode suvremenoga poučavanja, te u svemu pronaći sklad, mjeru. Učenike moramo učiti i obvezama, a ne samo pravima, jer, kao što bi rekli naši stari, da bi imali pravo„zapovijedati“, moramo najprije naučiti “slušati“.  Moramo u našim učenicima otkrivati njihove nadarenosti i sukladno njima te nadarenosti razvijati kako bi jednoga dana bililjudi koji rade ono što vole.  Ovih dana u OŠ Lapad osjeća se radost jer donesena je odluka da naša školana Montovjerni ide u obnovu i nadogradnju . To je naš put u budućnost po mjeri suvremenih  pedagoških  standarda.  Dovršetkom  radova  lapadski  učitelji, učenici i roditelji dobit će dvije prekrasne škole u kojima ćemo se silno truditi postići sklad, mjeru tradicionalnoga i suvremenoga e-poučavanja. Nadam se da  ću na skupu u Estoniji, za koji sam već dobila poziv, a tema kojeg je odabrana baš po mom prijedlogu sklada, mjere, moći svjedočiti da smo u tome i uspjeli. Temu sam naravno ponosno baštinila iz slavne dubrovačke prošlosti koju sam prenijela kao sve vremenost u sadašnjost. Koncem travnja u našoj Školi bit će upriličen susret sudionika EU projekta Erasmus +, naših partnera  iz Engleske, Italije i  Španjolske kojom  prilikom ćemo predstaviti i naš lapadski  European Manifest for Education

Komentari

Komentari

Share.

About Author

Comments are closed.