Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije: Povratak institucija je vitalan za proces decentralizacije

0

Prvokup Vile Čingrije, uređenje komunalne lučice Batala, investicijski spor zbog blokiranja projekta golfa na Srđu, muke po pelješkom mostu, problemi s graničnim prijelazima, decentralizacija, kao i novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti – neke su od tema o kojima smo, u intervjuu tjedna u Glasu Grada, razgovarali s dubrovačko-neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem

Županija je odbila pravo na prvokup za Vilu Čingriju koja se prodaje za 17 i po milijuna kuna?

Točna je informacija kako će se na Županijskoj skupštini naći točka o odbijanju prava prvokupa za bivše sjedište HRT-a Vilu Čingriju, a razlog za to je vrlo jednostavan. Interes za kupnju te vile odavno je iskazao Grad Dubrovnik, a sam gradonačelnik Franković je s resornim ministrom upravo u Palači Ranjina razgovarao o kupnji Čingrije.

Završeni su 12 milijuna kuna vrijedni radovi na prvoj fazi uređenja komunalne lučice Batala, što sve ista uključuje?

Završetkom lučice na Batali, Županijska lučka uprava riješila je jedan od gorućih problema Dubrovčana. Konačno je uveden red na tom predjelu, a na šest plivajućih pontona sidrenog sustava, ukupno dugih 600 metara, realizirano je pet stotina vezova za domaće stanovništvo. Svi koji su imali ugovor sa Županijskom lučkom upravom završetkom prve faze dobili su svoj vez, a osobno se želim zahvaliti svim građanima na strpljenju koje su iskazali prilikom realizacije projekta.

Prva faza na lučici Batala je završena, jeste li iznašli sredstva za drugu fazu – riječ je o uređenju istezališta, hortikulture, kao i parking mjesta?

Iako je svojedobno bila obećana, za prvu fazu je izostala pomoć Grada Dubrovnika, a daljnje investiranje ovisit će o njihovom sudjelovanju. Druga faza je također vezana za proširenje Lapadske obale, a nažalost najave bivše gradske vlasti o tome kako će investitor u komercijalnu marinu sudjelovati u rekonstrukciji Lapadske obale pokazale su se kao prazno predizborno obećanje. Sada imamo takvu situaciju i nosimo se s njome na najbolji način za naše sugrađane.

Hoće li se cijene veza nakon ovog ulaganja mijenjati, na koji način će se određivati iznosi?

Cijena veza neće se mijenjati. Komunalnu lučicu Batala financirala je samostalno Županijska lučka uprava s dva milijuna kuna svojih sredstava, dok je deset milijuna kuna zaduženje kod HBOR-a. Jasno je kako je razina usluge sada podignuta na značajno veću razinu, no cijene veza su određene pravilnikom Ministarstva pomorstva, po kojem se može naplatiti najviše 200 kuna po dužnom metru.

U tijeku su pripreme za projekte ribarskih luka u Veloj Luci i Sustjepanu, u koje će se još luke na području županije ulagati?

U tijeku su pripreme za važne projekte ribarskih luka u Veloj Luci i Sustjepanu, proširenja luke u Ublima i Cavtatu, kao i nove trajektne luke u Perni, te pristaništa u Korčuli. Upravo smo ovaj tjedan s ravnateljem Županijske lučke uprave Korčula Vedranom Lelekovićem i ravnateljem Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije Antunom Banovcem potpisali ugovore o financiranju dokumentacije za Novu luku Korčula, na lokaciji Polačište, odnosno za financiranje aktivnosti u lučkim područjima u nadležnosti Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije. Vrijednost samo tih ugovora je 700 tisuća kuna.

Županijska lučka uprava Dubrovnik je ulagala ove godine na području Dubrovnika, od pristaništa u Gružu, Porta, Šipana, Komolca. Tražili ste pomoć pri ulaganju i od Grada Dubrovnika?

Najveće ulaganje je definitivno u lučicu na Batali i to već spomenutih 12 milijuna kuna, ali značajna sredstva uložena su u Brsečine, Zaton, Suđurađ i Luku Šipansku. Treba napomenuti kako su u proteklih nekoliko godina izravno ili u suradnji s nadležnim Ministarstvom, sve Županijske lučke uprave uložile više od 110 milijuna kuna, čime je osim uređenja i održavanja izgrađeno ukupno dva kilometra potpuno novih obala u svrhu operativnih područja za pristajanje plovila, te komunalnog i nautičkog veza u lukama. Spomenuta sredstva su uložena u pomorsko-putnički terminal Vela Luka (26 milijuna kuna), Luka Šipanska, Gornje Čelo na Kalamoti, Komolac, Orašac, Trsteno, Zaton, Lopud, Suđurađ, te luka Batala (ukupno 23 milijuna kuna), Trpanj, Broce, Sobra, Slano, Mlini, Ston i Prigradica (ukupno 44 milijuna kuna). U Zavalatici, odnosno u trajektnu luku Korčula te rivu u gradu Korčuli uloženo je 18 milijuna kuna. Također od sredstava uprihođenih od pomorskog dobra, u proteklih nekoliko godina Županija je, osim izravnih ulaganja, dodijelila gradovima i općinama sredstva za pomoć u realizaciji projekata na pomorskom dobru u ukupnom iznosu od 8,5 milijuna kuna.

Tvrtke Elitech i Razvoj golf pred Međunarodnim centom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu pokrenule su arbitražu zbog blokiranja projekta golfa na Srđu?

Kako sam istaknuo odmah po pokretanju te tužbe, iznenadio me takav jedan nekorektan potez od strane investitora i držim to pritiskom na sve razine vlasti u Republici Hrvatskoj. Dubrovačko-neretvanska županija je jedna od najpoželjnijih u Hrvatskoj za ulaganje i tome svjedoči niz već pokrenutih projekata, a među ostalim i namjera ovog investitora da izgradi športsko-rekreacijski golf park na Srđu. Ono što nam je svima zajedničko, a posebice investitorima, jest da moramo poštivati sve pozitivne propise i zakone Republike Hrvatske. Investitoru je sudskim putem srušena prva Studija utjecaja na okoliš, a u svemu je presudna struka na koju mi nemamo utjecaja. Niti želimo imati. Ako je projekt prihvatljiv za okoliš bit će prihvatljiv i za nas. Ako nije, neće. To je tako jednostavno.

Predstavnici tvrtke Razvoj golf, odnosno investitori, već su najavljivali tužbu zbog navedenog projekta, upozoravajući da ni nakon deset godina i uloženih navodno oko 500 milijuna eura ne mogu pokrenuti projekt?

Navodi o 500 milijuna eura se ne odnose na novac koji su oni navodno uložili, već je to brojka koja se kroz medije spominje kao nekakva, opet navodna ‘vrijednost spora’. Nepoznato mi je tko je i na koji način to izračunao, no s time se uopće ne zamaram. Osnove za takvu tužbu nema, jer investitori nisu doživljavali nikakva kočenja u tom projektu. Sudski procesi koje su izgubili pokazuju da neke stvari tu nisu bile postavljene kako treba i nadam se kako će ih ispraviti u što je kraćem mogućem roku.

Muke po pelješkom mostu – zbog žalbe tvrtke ”Lipov Gaj” zaustavljen je izbor tvrtke za nadzor nad radovima na projektu Pelješkog mosta, a time i cijeli projekt?

Nažalost takva žalba ponešto odugovlači natječajni postupak za izbor nadzora nad izgradnjom, a premda je apsurdno da tvrtka s takvim referencama uopće može utjecati na natječajni postupak, po sadašnjim propisima i to je moguće. Naglašavam, međutim, da to ne zaustavlja projekt jer je natječaj za izvođenje radova završen i predstoji izbor izvođača, a do sklapanja ugovora zasigurno je moguće izabrati tvrtku koja će radove i nadzirati. Kako sam već i rekao očekujem da sve mjerodavne institucije maksimalno ubrzaju postupak za dobivanje izvođača radova i nadzora na ovom prevažnom projektu za Dubrovačko-neretvansku županiju, ali i najvažnijem strateškom hrvatskom projektu. To je obećao i predsjednik Vlade Andrej Plenković na nedavno održanom sastanku u Dubrovniku. Također očekujem da se izmjenom propisa onemoguće ovakva ometanja i otezanja postupka javne nabave, jer se najvjerojatnije radi o manipulacijama.

Izjavili ste kako se problematični granični prijelazi moraju graditi što je bliže moguće granici, tako je nedavno nastao problem i s graničnim prijelazom na Brgatu koji se planira ‘pomaknuti’ oko 600 metara od sadašnjeg prijelaza?

Granični prijelaz na Brgatu nažalost nije jedini problem koji se pojavio, a o tome sam razgovarao s premijerom Andrejom Plenkovićem na nedavnom sastanku. Osim Brgata tu je problematika i graničnih prijelaza u Metkoviću te u Konavlima, a premijer je jednakog stava kao i mi u Županiji, a to je da se ti prijelazi moraju graditi što je bliže graničnoj crti. Granični prijelaz u Metkoviću je nažalost već izgrađen i to na mjestu na kojem ometa život u gradu. Potrebno je stoga ili kupiti te kuće koje su se našle preblizu graničnog prijelaza ili riješiti taj problem i to s novom trakom uz rijeku Neretvu. Granični prijelaz na Brgatu planiran je nekih 600 metara od sadašnjeg prijelaza i jasno je stajalište kako Općine Župa dubrovačka tako i Dubrovačko-neretvanske županije da ga treba vratiti na graničnu crtu, odnosno što je moguće bliže istoj. Ista stvar je s prijelazom Konfin koji se predviđa dublje unutar hrvatskog teritorija, a po mišljenju kako Općine Konavle tako i nas, potrebno ga je vratiti na graničnu crtu. Predstavnici Ministarstva financija su nedavno bili u Župi i Konavlima i za GP Konfin je koliko sam informiran pronađeno rješenje. Što se tiče Župe dubrovačke mi smo se na tu problematiku odmah očitovali resornom ministarstvu.

Decentralizacija zemlje se uvijek spominje kao bitna stavka djelovanja države, ali u praksi se ne provodi, ali ipak je spomenut povratak Trgovačkog suda i Carinske uprave u županiju?

Povratak institucija je vitalan za proces decentralizacije. U pripremi je nekoliko zakonskih akata koje će uvelike pogurati stvari u tom smjeru, no decentralizacija je nešto na čemu nikada ne možete raditi dovoljno. Jedinice lokalne samouprave najbolje znaju kako upravljati same sobom, dok su jedince regionalne samouprave tu kako bi ih povezale u jednu, tako reći smislenu cjelinu. U jeku izmicanja sjedišta institucija mi smo uspjeli zadržati Policijsku upravu, sada smo vratili sjedište Porezne uprave, imamo čvrste najave o povratku Trgovačkog suda, a među ostalim tražimo i da nam se vrati Carinska uprava. Svi ovi dosadašnji rezultati pokazatelji su dobrog smjera uloženih napora kao i činjenice da su se naši glasovi čuli u Zagrebu.

Upozorili ste nedavno na moguće probleme oko županijskih uprava za ceste i novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, o čemu je riječ?

Prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti donosi promjene zdravstvenog sustava poput onih uvođenja ”modela ordinacija” umjesto koncesija, troškova specijalizacija, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, javnom zdravstvu te kod općih i specijalnih bolnica. Moramo vidjeti točno što bi i na koji način svaka od tih promjena mogla polučiti. Postupak sanacije općih bolnica dovršen 2016. godine nije polučio očekivane rezultate i povećao je dug bolnica za koji odgovaraju županije unatoč tome što ne sudjeluju u raspodjeli sredstava. Županijskim upravama za ceste višekratno su smanjivana sredstva što se neupitno odražava na kvalitetno održavanje cesta u cijeloj zemlji. Naš ŽUC je od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nedavno dobio gotovo dva milijuna kuna, a većina tih sredstava ići će u rješavanje cesta koje će voditi prema Centru za gospodarenje otpadom ”Lučino razdolje”. Na razini Hrvatske, održiv sustav financiranja mreže cesta osigurao bi se pak decentralizacijom sredstava prikupljenih osiguravanjem prihoda od 10 lipa od litre prodanog goriva, a taj bi se iznos raspoređivao onim Županijskim upravama za ceste čiji su prihodi ispod prosjeka.

Predsjednik ste Partnerskog vijeća Dubrovačko neretvanske županije, o kakvom je Vijeću riječ?

Partnersko vijeće Dubrovačko-neretvanske županije je savjetodavno tijelo koje okuplja predstavnike različitih dionika razvoja na području jedinice regionalne samouprave (javni, gospodarski i civilni sektor te akademske zajednice), a osniva se s ciljem utvrđivanja zajedničkih prioriteta na razini jedinice regionalne samouprave, predlaganja strateških projekata, te obavljanja drugih poslova u skladu sa Zakonom. Treba istaknuti kako je u sklopu “Programa pripreme lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz ESI fondova’’, koji provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom Dunea, Dubrovačko neretvanskoj županiji dodijeljeno 3,2 milijuna kuna, a upravo je to bila glavna točka dnevog reda na nedavno održanoj sjednici Partnerskog vijeća.

 

 

 

Komentari

Komentari

Share.

About Author

Comments are closed.