Odnosni pridjevi

0

Premda naslov ovoga priloga djeluje prestručno, mišljenja smo da malo gramatike neće biti naodmet, tim više što se u praksi često susrećemo s nedoumicom kako postupiti u određenoj situaciji u slučajevima koje obrađuje Marija Znika iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u knjizi jezičnih savjeta Govorimo hrvatski u izdanju Biblioteke Hrvatskoga radija. Ona piše ovako:

“U rečenicama: Otvorio je sjednicu Vrhovna državna vijeća i Analiza njegova književna djela tek se očekuje, kriju se pogreške koje valja ovako ispraviti: Otvorio je sjednicu Vrhovnoga državnog vijeća i Analiza njegova književnog djela tek se očekuje. Zašto je bilo potrebno ispravljati prvotne rečenice? Zato što su u njima vrhovni, državni i književni odnosni pridjevi. Odnosni se pridjevi tvore nastavcima -ski, -ni. Prepoznat ćemo ih po pitanju: Na što se odnose? ili po definiciji: koji se odnosi na. Evo još dva slična primjera: zračni promet i gradski promet. Zračni je odnosni pridjev, jer odgovara na pitanje: Na što se odnosi? Na zrak. Tako je i gradski promet promet koji se odnosi na grad.

Odnosni pridjevi nemaju takozvanih, kraćih, neodređenih oblika kakve imaju opisni pridjevi, pa se ne mogu mijenjati po kraćoj, imeničkoj promjeni, već samo po dužoj, zamjeničkoj promjeni: zračni, zračnoga, zračnomu…, gradski, gradskoga, gradskomu…

Odnosni pridjevi nemaju ni mogućnost komparacije, stupnjevanja. Ne može se reći: Promet je zračniji. Ti su pridjevi često sastavni dio stručnoga nazivlja pa tako i u našim primjerima: Vrhovno državno vijeće, književno djelo”.

K.T.

 

Komentari

Komentari

Share.

About Author

Comments are closed.