VAŽNIJI POVIJESNI DOGAĐAJI U EUROPI TIJEKOM ŽIVOTA MARINA DRŽIĆA (1508-1567) – (NASTAVAK)
- g. Leonhard Fuchs (1501-1566), objavljuje djelo „Historia stirpium“ imenujući oko 500 biljnih vrsta.
- g. Nikola Kopernik (1473-1543), poljski liječnik, matematičar i astronom, zaključuje da se Zemlja okreće oko Sunca. Djelo „O kruženju nebeskih tijela“.
- g. Andreas Vesalius (1514-1564) flamanski liječnik objavljuje „O ustrojstvu ljudskog tijela“, prve precizne anatomske crteže ljudskog tijela. (U istraživanjima se služio ukradenim leševima).
1545-1563. g. Tridentski (grad Trent u sjevernoj Italiji) koncil: početak protureformacije.
- (1545-1547); II. (1551-1552); III. (1562-1563).
- g. Girolamo Fracastoro (1478-1553) pretpostavlja da su bolesti zarazne i da se šire poput sjemena.
- g. Georgius Agricola (pravo ime Georg Bauer, 1494-1555) objavljuje „O prirodi fosila“.
- g. Ivan Vasiljevič IV. Grozni (1530-1584) postaje ruski car. (Njegov nadimak odnosi se na njegove okrutnosti prema bojarima koje je želio slomiti svim sredstvima).
- g. Umire engl. kraljica Marija Tudor Krvava ili Katolička (1516-1558), na englesko prijestolje dolazi njezina polusestra Elizabeta I. (1533-1603), kćer Anne Boleyn i Henrika VIII. Izjava Elizabete I. engleskoj vojsci kod Tilburyja: „Znam, da imam tijelo slabe i krhke žene, ali imam srce i hrabrost kralja, i to kralja Engleske.“
- g. Donesen duhan u Europu iz Srednje Amerike.
- g. Počinje engleska trgovina robljem. (Iz Bristola i Bordeauxa plovili su jedrenjaci u Afriku po robove te ih prevozili u Južnu i Sjevernu Ameriku. Robovi su radili na plantažama pamuka, šećerne trske, duhana i u rudnicima srebra.)
1563 g. Započeo Sedmogodišnji rat između Švedske i Danske
- g. Mirom u Troyesu završava rat između Engleske i Francuske.
- g. Olovka - „instrument za pisanje koji se je sastojao od komadića olova u drvenim koricama“.
- g. Tapete su nastale početkom XVI. stoljeća. Najraniji fragmenti poznati su iz 1509. g.
? g. Najraniji su škripci bili od metala i upotrebljavali su ih kovači i ostali metalski radnici još od XVI. stoljeća (vjerojatno tijekom života M. Držića – nap. D.R.).
? g. Rana povijest ključa za matice nije poznata, ali su se od polovice XVI. st. izrađivale razne pomoćne naprave za rad s vijcima i maticama (vidi gornje objašnjenje u zagradi – D.R.)
- g. Teodolit (optički instrument za mjerenje horizontalnih i vertikalnih kutova na daljinu). Crtež ondašnjeg izgleda instrumenta prikazan je u jednom pučkom izdanju iz 1512.
- g. Leonard Digges (1515-1559) engleski znanstvenik izumljuje teodolit geodetski instrument za mjerenje kutova.
- g. Ascham Roger (1515-1568), engleski znanstvenik objavio popularni traktat o streličarstvu.
Hajredin Barbarosa (oko 1482-1546), nadimak „crvena brada“, turskog gusara i otomanskog admiral Khayra ad-Dina pod Sulejmanom I „Veličnanstveni“ (oko 1494-1566).
- g. Jean Bodin (1530-1596) objavljuje „Šest knjiga o republici“.
- g. Gaspard de Coligny (1519-1572) postaje francuski admiral. Žrtva Bartolomejske noći (24/25 kolovoza 1572).
- g. Miguel Servet (oko 1510-1553) tvrdi da krv iz jedne strane srca u drugu odlazi kroz pluća.
- g. U matematiku uveden znak jednakosti (=).
- Matteo Realdo Colombo (1516-1559) smatra da plućna vena provodi krv, ane zrak, kako se prije mislilo.
- g. Gabriele Fallopio (1523-1562) talijanski anatom, opisuje jajnike, maternicu i cjevčice koji ih povezuje.
- g. Julius Caesar Aranzi (1530-1589) otkriva da se krv majke i ploda ne miješaju.
Martin Agricola (1486-1556) njemački humanist, skladatelj i glazbeni teoretičar.
William Tyndale (oko 1494-1536), engleski humanistički znanstvenik koji je vjerovao da bi ljudi trebali moći čitati Bibliju na materinskom jeziku.
Amerigo Vespucci (1454-1512), firetinski trgovac, pomorac i pustolov. Opisao svoja putovanja u Novi svijet. Po njegovom imenu novi kontinent nazvan je „Amerika“.
1540-1541. g. Gonzalo Pizzaro (oko 1506-1548) plovi niz rijeku Amazonu u bezuspješnoj potrazi za El Doradom. Španjolski osvajač. Polubratu Franciscu Pizzaro-u pomogao u španjolskoj pobjedi nad Inkama.
- g. Francisco Pizzaro (oko 1475-1541) susreće u Cajamarci u Peruu cara Inka, Atahualpu. Španjolski istraživač i konkistador. Osvajač Perua.
- g. Sv. Franjo Ksaverski ( 1506-1552), španjolski misionar i svećenik. Zajedno sa Sv. Ignacijem Loyolom i još petoricom osoba osnivaju jezgru Družbe Isusove ili isusovaca.
- g. Hernando de Soto (oko 1496-1542) pristao na obalu Floride. Španjolski konkistador, istraživač i guverner Kube za vrijeme cara Karla V.
NAPOMENA: Imena europskih kraljeva i kraljica iz vremena M. Držića, ako nisu sa nekim važnim povijesnim pojmom ili događajem povezani, smatrao sam da ih nije potrebno navoditi. Također sam naveo nekoliko imena dva puta, ako su u različitim godina objavili ili otkrili nešto važno.
NAJZNAMENITIJE OSOBE IZ DRŽIĆEVOG DOBA
U m j e t n i c i (slikari, grafičari, kipari...):
SANDRO BOTTICELLI oko 1445 – 1510.
ALBRECHT DURER 1471 – 1528.
MICHELANGELO BUONARROTI 1475 – 1564.
RAFAEL (RAFFAELLO SANTI) 1483 – 1520.
TIZIAN VECELLIO oko 1490 – 1576.
LEONARDO DA VINCI 1452 – 1519.
PIETER BRUEGEL, MLAĐI oko 1564 – 1637/8.
BENBENUTO CELLINI 1500 – 1571.
PIETRO TORRIGIANO 1471 – 1528.
VITTORE CARPACCIO 1455/6 - 1525/6.
ANDREA PALLADIO 1508 – 1580.
GIORDANO BRUNO 1548 – 1594.
ANTONIO ALLEGRI CORREGIO oko 1489 – 1534.
JACOPO ROBUSTI TINTORETTO 1518 – 1594.
JACOPO PALMA, STARIJI oko 1480 – 1528.
JACOPO PALMA, MLAĐI 1544 – 1628.
PAOLO VERONESE 1480 – 1588.
CORNELIS FLORIS 1514 – 1575.
FRANS FLORIS (Frans de Vriendt) 1516 – 1570.
ANDREA SOLARI ? – oko 1522.
CRISTOFORO SOLARI (Il Gobbo) 1460 – 1527.
FIORENZO DI LORENZO oko 1445 – 1525.
JACOPO SANNAZZARO 1456 – 1530.
BENEDETTO CARPACCIO oko 1520 – 1560?
UGO DA CARPI oko 1480 – 1532.
AGOSTINO CARRACCI 1557 – 1602.
LODOVICO CARRACCI 1555 – 1619.
S k l a d a t e lji:
GIOVANNI PALESTRINA oko 1525 – 1594.
WILLIAM BYRD 1543 – 1623.
CLAUDIO MONTEVERDI 1567 – 1643.
prevoditelji, historičari, filozofi
MIGUEL DE CERVANTES 1547 – 1616.
EDMUND SPENSER 1552 – 1599.
WILLIAM SHAKESPEARE 1564 – 1616.
LODOVICO ARIOSTO 1474 – 1533.
PIETRO ARETINO 1492 – 1556.
HANS ARNDT 1555 – 1621.
ROGER ASCHAM 1515 – 1568.
LOUIS DE CAMOES 1524 – 1580.
ANNIBALE CARO 1507 – 1566.
DIANE COMTESSE 1499 – 1566.
JOHN FLORIO 1553 – 1625.
PAOLO GIOVIO 1483 – 1552.
LUIS DE GONGORA 1561 – 1627.
LUIS DE GRANADA 1504 – 1588.
FRANCESCO GUICCIARDINI 1483 – 1540.
JOHN HEYWOOD 1497 – 1580.
LUIS DE LEON 1527 – 1591.
LOPE DE VEGA 1562 – 1635.
JOHN LYLY 1554 – 1606.
MICHEL EYQUEM DE MONTAIGNE 1533 – 1592.
FRANCOIS REBALAIS 1494 – 1553.
GEORG ROLLENHAGEN 1542 – 1609.
FRANCISCO SA DE MIRANDA 1480 – 1558.
PHILIP SIDNEY 1554 – 1586.
TANSILIO LUIGI 1510 – 1568.
TORQUATO TASSO 1544 – 1595.
CHRISTIERN PEDERSEN 1480 – 1554.
JEAN CALVIN 1509 – 1564.
FERNANDO ALVAREZ DE TOLEDO 1507 – 1582.
WALTER sir RALEIGH oko 1552 – 1618.
BALDASSARE CASTIGLIONE 1478 – 1529.
A r h i t e k t i:
MICHELANGELO BUONARROTI 1475 – 1564.
ANDREA PALLADIO 1508 – 1580.
BALDASSARE PERUZZI 1481 – 1536.
JUAN DE HERRERA oko 1530 – 1597.
G a s t r o n o m:
BARTOLOMEO SCAPPI 1500 – 1577.
(najpoznatiji talijanski renesansni kuhar)
Z n a n s t v e n i c i:
(u različitim disciplinama)
FRANCIS BACON (1561-1626), engl. državnik; otac suvremene znanstvene metodologije.
TYCHO BRAHE (1546-1601), danski astronom, poznat po usavršavnju astronomskih instrumenata.
LEONARDO DA VINCI (1452-1519), talijanski umjetnik, glazbenik, botaničar, matematičar, arhitekt. Brojni su njegovi izumi ali nisu napredovali dalje od planova na papiru.
GALILEO GALILEJ (1564-1646), talijanski matematičar i astronom. Vodeći znanstvenik svoga doba.
WIILLIAM GILBERT (1544-1603) liječnik, izučavao minerale i Zemljin magnetizam.
FRANCOIS RABELAIS (1494?-1553), francuski pripovjedač i liječnik. Naknadno studira arheologiju, botaniku i arhitekturu. Njegovo životno djelo je fantastično-satirični roman u 5 knjiga o „Gargantui i Pantagruelu“.
MICHEL DE EYQUEM MONTAIGNE (1533-1592), francuski filozof.
BARTOLOMEO EUSTACHI (oko 1500-1574), talijanski utemeljitelj ljudske anatomije. (Eustahijeva cijev povezuje uho s grlom radi uravnoteženja tlakova na bubnjiću).
HIERONYMUS FABRICIUS (1537-1619), talijanski kirurg i anatom. Pionirski rad na venama utro je put spoznajama o optoku krvi.
GABRIELE FALLOPPIO (1523-1562), talijanski anatom. Smatra se jednim od najboljih u XVI. st. (Fallopijeve tube – jajovodi – koji jajnike povezuje s maternicom).
GERARDUS MERCATOR (1512-1594), flamanski geolog, kartograf i izrađivač instrumenata. God. 1541. izradio prvi globus, a 1569. prvu navigacijsku kartu svijeta s geografskom širinom i dužinom.
JOHN NAPIER (1550-1617), izmislio logaritme, popularizirao uporabu decimalne točke (zareza). Eksperimentirao s uporabom umjetnog gnojiva te je konstruirao ratne strojeve.
PARACELSUS (1493-1541), interesirao se za alkemiju, astrologiju, medicinu, psihologiju i toksikologiju. Bio je plodan pisac no na glasu kao nadmen (bahat).
MIGUEL SERVET (1511-1553), španjolski teolog, kartograf, liječnik i humanist.
FAUST VRANČIĆ (1551-1617), školovao se u Ugarskoj, a studije je završio u Padovi i Veneciji. Njegova knjiga „Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina“ sa 49 bakropisa. Najpoznatiji Vrančićev izum „Leteći čovjek“ (Homo volans) konstrukcija je padobrana za koji se pretpostavlja da je iskušan.
ZNAMENITI HRVATI(CE) IZ DRŽIĆEVOG DOBA
MARKO MARULIĆ 1450 – 1524.
BERNARDIN FRANKOPAN 1453 – 1530.
PETAR BERISLAVIĆ 1475 – 1520.
HANIBAL LUCIĆ oko 1485 – 1553.
NIKOLA JURIŠIĆ oko 1490 – 1545.
JULIJE KLOVIĆ 1498 – 1578.
NIKOLA NALJEŠKOVIĆ oko 1500 – 1587.
NIKOLA ŠUBIĆ ZRINSKI oko 1508 – 1566.
MATIJA VLAČIĆ ILIRIK 1520 – 1575.
FRANE PETRIĆ 1529 – 1597.
MATIJA AMBROZ GUBEC oko 1548 – 1573.
FAUST VRANČIĆ 1551 – 1617.
CVIJETA ZUZORIĆ 1552 – 1648.
PETAR HEKTOROVIĆ 1487 – 1572.
MIKŠA PELEGRINOVIĆ oko 1500 – 1562.
MAVRO (ČAVČIĆ) VETRANOVIĆ 1482 – 1576.
PETAR ZORANIĆ 1508 – prije 1569.
PASKOJE MILIČEVIĆ oko 1440 – 1516.
PRIMOŽ TRUBAR 1508 – 1586.
NIKOLA DIMITROVIĆ oko 1510 – 1553.
FRAN TRANKVIL ANDREIS 1490 – 1571.
MATEJ ANDREIS 1480 – prve pol. XVI. st.
DINKO RANJINA 1536 – 1607.
ANTUN SASIN BRATOSALJIĆ prije 1518 – 1595.
ZNAČAJNI DOGAĐAJI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI TIJEKOM ŽIVOTA MARINA DRŽIĆA (1508-1567)
1516-1522. g. Gradi se Sponza (Carinarnica) prema nacrtima Paskoja Miličevića.
- g. Nikola Božidarević (oko 1460 – oko 1518) slika glasoviti poliptih u crkvi na Dančama.
- g. Jak potres. Počela se graditi zavjetna crkva sv. Spasa, završena 1528 godine.
- g. Počela se graditi zavjetna crkva sv. Spasa. Završena 1528. godine.
- g. U Dubrovniku se nalaze prvi trgovci iz Perzije.
- g. U Gružu se podiže brodogradilište i ono postaje važnom lukom.
- g. Kuga u Dubrovniku. (Najstrašnija je bila 1348. Procjenjuje se da je umrlo 7000 ljudi na području Dubrovačke Republike).
- g. Poslije poraza hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika II. na Mohaču, Dubrovčani priznaju suverenitet turskog sultana.
- g. Skupina bogatih dubrovačkih trgovaca odvojila se od matične bratovštine Antunina i osnovala svoju bratovštinu Lazarina.
- g. U napadu španjolskog kralja Karla V. na Tunis sudjeluje i dubrovačka mornarica. Pri tom je stradalo 15 dubrovačkih galeona (velikih galija) s posadom.
1538-1540. g. Rat I. svete lige (Španjolska, Venecija, Austrija, papa) protiv Turske. Dubrovnik zadržava neutralni status, ali trguje s obje zaraćene strane.
- g. Tvrđava Revelin dobiva današnji izgled. Izgrađena prema točno određenom i odobrenom modelu i nacrtima vojnog inženjera Antuna Ferramolina iz Bergama.
- g. Uspostavila se državna javna bolnica „Domus Christi“.
- g. Ratni pohod španjolskog kralja Karla V. na Alžir. Sudjelovali i dubrovački brodovi s posadom pretežno sa otoka Lopuda. Jako nevrijeme potopilo 130 kršćanskih brodova. Na tragediju dubrovačkih pomoraca Antun Pasko Kazali (1815-1894) pjesnik i prevoditelj napisao je 1857. g. dramski spjev „Trista Vica udovica“.
- g. Vlada gradi žitnicu „Rupe“.
- g. Uređen je zbornik „Odredbe o pomorskom pravu prema običajima grada Dubrovnika“.
- g. rodila se Cvijeta Zuzorić pjesnikinja. Poznata po svojoj umnosti i ljepoti.
- g. Tvrđava sv. Ivan dobiva današnji izgled.
Od sredine XIV. do početka XVI. stoljeća naziva se razdobljem renesanse (preporod, obnova). Nastaje novi pogled na umjetnost, kulturu, znanost koji se „rađaju“ u Italiji (Petrarca i Boccaccio predvode u književnosti), odakle se uticaj renesanse širi na ostale europske države. Tijekom XVI. stoljeća popularne su kazališne družine koje izvode predstave na otvorenom, poznate kao „commedia dell' arte“. U predstavama glavnu riječ vode likovi (najčešće sluge) koji su istovremeno lukavi, duhoviti, drski, proždrljivi, lažovi, spletkari. Pošto se radi o komediji sve završava manje-više sretno. I u sljedećim desetljećima uticaj renesanse je relativno dosta jak, sve do pred kraj XVI. stoljeća kad se pojavljuje novi umjetnički pravac – barok. Razdoblje renesanse karakterizira prije svega obnavljanjem općeg duha, buđenjem i procvatom nove umjetnosti nadahnuta antičkom estetitkom jednostavnih i jasnih oblika, razvojem znanosti, književnosti i filozofije. Popis navedenih imena dovoljno govori o genijalnim ljudima i njihovim djelima na koje je uticala renesansa i koji su ostavili neizbrisiv trag u povijesti čovječanstva. Naravno, da je taj popis znatno duži, ali ostale značajne osobe nisu živjeli u razdoblju Držićevog života, što je meni bio limit prilikom odabira.
Na razvoj renesanse u Italiji i općenito širenje znanja znatno je diprinio pronalazak Gutenbergovog (oko 1400-1468) tiskarskog stroja 1450., ali uticala su i dva važna povijesna događaja: pad Carigrada (Konstantinopolja) 1453. i najsmrtonosnija bolest toga vremena – kuga ili „crna smrt“ koja se je pojavila 1347. i ubila između 25 i 40 milijuna ljudi u Europi, ali to je posebna povijesna tema. (Izvor: „Povijest znanja“, str. 144-146. „Mozaik knjiga“, 2005.)
Nadam se, da će dubrovački školarci, mlađi i stariji, ali i odrasli barem nešto zapamtiti od navedenih povijesnih zanimljivosti koji su se dogodili na raznim stranama svijeta, te imena znamenitih osoba koje su živjele kraće ili dulje vrijeme tijekom Držićevog doba.
„Šlag“ sam ostavio za kraj, a to su Držićeve misli, po mom izboru, iz različitih njegovih književnih djela. (Izvor: „Velika enciklopedija aforizama“ – Prosvjeta - Zagreb, 1977.)
Čovjek valja za sto ljudi, a sto ne valjaju za jednoga.“ (tema: čovjek);
„Pitomi s divljijem i ne imaju što činiti.“ (tema: društvenost);
„Nije ga bit junak s mačem u ruci, er su ti većekrat ali ubijeni ali su ih pune tamnice.“ (tema: hrabrost);
„Tko pjanu i mahnitu vjeruje, pjano i mahnito čini i govori.“ (tema: karakter);
„Lakomosti, uzrok si od svijeh zala.“ (tema: lakomost);
„Zli glasi i nezvani dohode....“ (tema: nesreća);
„Dinar u mladom djetetu bjesni kao zli duh u inspiritanu (opsjednutu) čovjeku.“ (tema: novac);
„Prijatelji od današnje dobi, dokle im se manestra, dotle te ljube; kad nije veće što manestrat, i ne znaju te.“ (tema: prijatelj);
„Ubog ni sebi nije dobar, ni drugomu.“ (tema: siromaštvo);
„Teško onomu domu gdje se staraški glas ne čuje i gdje staraški štap ne vlada.“ (tema: starost);
„Pri zlatu se gubi dobrota.“ (tema: zlato, odnosno bogatstvo);
„Iz zlijeh usta ne more nego zla riječ izit.“ (tema: zlo).
3.jpg)
