Predmetak anti-

0

U jezičnom priručniku Biblioteke Hrvatskoga radija Govorimo hrvatski mr. Ljiljana Šarić iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje objavila je svoj prilog pod gornjim naslovom, a koji, smatrajući ga zanimljivim, objavljujemo u nastavku.

“Riječi kao antiljudski i anticiklona, primjerice, značenjski nisu povezane, ali tvorbeno jesu. Obje su složene s predmetkom anti-. Riječi su s tim predmetkom u razgovornome, a i u stručnome jeziku veoma česte. Na primjeru riječi antiljudski i anticiklona vidimo da se predmetak anti- može vezati i na domaću i na stranu riječ, odnosno osnovu. Strana je riječ ciklona, a domaća je riječ ljudski. Anti- je, kao što vidimo, i pridjevni i imenički predmetak, a riječi daje suprotno, protivno značenje od onoga koje ima osnovna riječ. Taj je predmetak i dio imenica i pridjeva koji su stručni nazivi iz raznih vrsta znanosti, kao što su primjerice nazivi antiteza, antifašizam, antisemitizam, antifašistički, antisemitski itd. U takvim riječima predmetak anti- ima svoje opravdano mjesto.I nače, on je grčkoga podrijetla – anti znači protiv. No, često se veže na domaće osnove, na domaće imenice i pridjeve kad im  se želi dati značenje suprotno od onoga koje ima imenica ili pridjev. Tako nastaju riječi kao antivladin, antiračunica, antirodoljub, antiratni, antisvijest, antiljudski i sl. Takve su riječi izrazito stilski obilježene i u neutralnoj ih uporabi valja zamijeniti s riječima s domaćim predmetkom protu-, koji također znači ‘suprotan, protivan’. Dobro je da se na domaće osnove uvijek kada je to moguće veže domaći predmetak. Tako antidržavni treba pretvoriti u protudržavni, antivladin u protuvladin, antiratni u proturatni od antisvijesti pravilnija je protusvijest, antiljudski postupak zapravao je protuljudski postupak”.

K.T.

Komentari

Komentari

Share.

About Author

Comments are closed.