Riječi i zloporaba njihovih značenja

0

U stalnoj kolumni  MATICE – Revije Hrvatske matice iseljenika Govorimo hrvatski koju vodi i potpisuje kolumnistica Sanja Vulić, u broju 8-9/2016, pod gornjim naslovom je objavljen tekst  koji nam se učinio zanimljivim pa ga, neznatno skraćenoga, donosimo u nastavku.

“Mnoge riječi s temeljno pozitivnim predznakom, kao npr. umjetnost, kultura, moral u posljednjih stotinjak godina postupno su mijenjale svoje značenje, a posebice posljednjih desetljeća. Te bi riječi uvijek trebale označavati nešto pozitivno, ali se sadržaj toga pozitivnoga postupno i sigurno mijenja. Takav odnos prema značenjima riječi zahvaća gotovo sve sadržaje ljudskoga društva, a posebice plodno tlo nalazi u rječniku promidžbenih poruka te u političkom pojmovniku.

Kao primjer može poslužiti pridjev svjež kada se odnosi na svježe prehrambene proizvode. Pojmovi svježe voće ili svježe povrće trebali bi podrazumijevati nedavno ubrane plodove. Isto tako svježe mlijeko ne može biti starije od tri ili četiri dana. U trgovinama tzv. svježe mlijeko može se rabiti mjesec dana ili duže, za razliku od tzv. trajnoga mlijeka koje je upotrebljivo tri mjeseca ili duže. Još su više značenje pridjeva svjež promijenili uvozni mliječni slatkiši za djecu koji se reklamiraju kao slatkiši sa svježim mlijekom, a dopuštena im je uporaba nekoliko mjeseci od datuma proizvodnje ili duže. Da se nije promijenio sadržaj riječi moral, tada bi svježe mlijeko moglo biti samo mlijeko koje se konzumira tri do četiri dana od dana mužnje.

Žrtva je promidžbenih varki i pridjev domaći koji bi, kad je riječ o različitim proizvodima, trebao biti u opreci prema pridjevima tvornički, industrijski, uvozni i sl. Općenito se može reći da domaći proizvod podrazumijeva nešto što je proizvedeno unutar pojedinoga domaćinstva, a ne npr. u tvornici ili u nekom poljoprivrednom poduzeću. U promidžbenim se porukama koncentrati pakirani u vrećicama i kutijicama besramno nude kao domaća juha, domaći umak, a tvornički sir, proizveden od mlijeka dvojbene kakvoće i podrijetla, nudi se kao domaći sir itd. To je također omogućila promjena sadržaja riječi moral. Za proizvode koji su iz Hrvatske valja rabiti naziv hrvatski proizvod a ne domaći proizvod”.

T.K.

Komentari

Komentari

Share.

About Author

Comments are closed.