Sutra, u utorak, 20. lipnja 2017. u organizaciji Javne ustanove rezervat Lokrum i Društva prijatelja dubrovačke starine obilježit će se završetak radova na prezentaciji arheološkoga lokaliteta bivšega benediktinskoga samostanu sv. Marije na Lokrumu kao i 150. obljetnica smrti nadvojvode Maksimilijana Habsburškog.
Tim će povodom će u 18 sati u atriju lokrumskoga samostana dubrovačka arhitektica Zvjezdana Tolja sa suradnicima predstaviti nastanak i tijek projekta uređenja arheološkoga lokaliteta romaničkog samostana, a potom će predavanje o nadvojvodi Maksimilijanu i njegovim planovima za Lokrum održati profesor Dragan Damjanović s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Regularni brod iz Porta kreće u 18 sati i bit će besplatan za sve posjetitelje, a povratak je po završetku programa.
Podsjetimo, benediktinski samostan sv. Marije jedan je od najznačajnijih spomenika srednjovjekovnog razdoblja na dubrovačkome području i usko je vezan za povijest Dubrovnika. Arheološka istraživanja crkve i samostana proteklih je desetak godina financiralo Društvo prijatelja dubrovačke starine, a po njihovome završetku pristupilo se konzervaciji sačuvanih dijelova crkve i samostana i njihovoj prezentaciji javnosti.
Na temelju znanstvenih spoznaja rekonstruirano je glavno pročelje crkve s glavnim portalom te su uređene parterne površine, a obnovljena je i kula na pročelju crkve. Dio je to većeg projekta koji uključuje uređenje i ostatka romaničkoga sklopa što se očekuje u budućnosti.
Nadvojvoda Maksimilijan (1832.-1867.), mlađi brata cara Franje Josipa, došao je na Lokrum 1859. nakon nesreće ratnog broda Triton, te je otok odlučio kupiti i urediti u romantičarskome stilu. Iako je na Lokrumu boravio svega nekoliko godina, svojim je uređenjem dao pečat koji je vidljiv sve do danas. Maksimilijan i njegova supruga Charlota imali su velike planove za Lokrum i često su i rado na njemu boravili. Osim preuređenja staroga samostana, uređenja vrtova, pristaništa i izgradnje tzv. Lugareve kuće u Portoču, dali su i izgraditi toranj s terasom, a istodobno su naručili nekoliko projekata daljnjeg uređenja otoka u historicističkom stilu. No, zlosretna je Maksimilijanova sudbina spriječila njihovo provođenje, a njegov umjetnički ukus i snažni interes za povijest, arhitekturu i botaniku doprinijeli su da Lokrum bude važan spomenik historicističkog razdoblja u Hrvatskoj.